Zakon o komunalnom gospodarstvu (“Narodne novine” broj 68/18 i 110/18) stupio je na snagu dana 4. kolovoza 2018. godine. Danom njegovog stupanja na snagu prestao je važiti Zakon o komunalnom gospodarstvu (“Narodne novine”, broj 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 – pročišćeni tekst, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14 i 36/15) koji je prvi put donesen 1995. godine i do donošenja novog Zakona je značajan broj puta mijenjan, odnosno dopunjavan.
Zakonom su određena načela, način obavljanja i financiranja komunalnog gospodarstva te ostala pitanja glede svrhovitog obavljanja komunalnih djelatnosti, pri čemu se pod pojmom komunalnog gospodarstva, u smislu toga Zakona, podrazumijeva obavljanje komunalnih djelatnosti, a naročito pružanje komunalnih usluga od interesa za fizičke i pravne osobe, te financiranje građenja i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na području gradova.
Zakon o komunalnom gospodarstvu, koji je do donošenja novog Zakona bio na snazi, u određenom broju slučajeva mijenjan je drugim zakonima te su tim zakonima u većoj ili manjoj mjeri paralelno uređena pitanja vezana uz određenu komunalnu infrastrukturu, njezino građenje i financiranje njezina građenja odnosno definiranja određenih komunalnih djelatnosti.
Kroz provedbu Zakona o komunalnom gospodarstvu, u dijelu koji se odnosi na postupanje komunalnih redara, uočeni su određeni nedostatci koji su posljedično ograničavali obavljanje samog nadzora. Prije svega, tim zakonskim propisom nije bila predviđena mogućnost da komunalni redar utvrdi identitet građana prikupljanjem njihovih osobnih podataka, a što je stupanjem na snagu novog Zakona, koji propisuje navedenu mogućnost, omogućeno.
Donošenjem novih zakona te izmjenama i dopunama zakona koji su stupili na snagu (propisi o cestama, propisi o održivom gospodarenju otpadom, propisi o građevinskoj inspekciji, propisi o zaštiti od buke, propisi o zaštiti životinja) utvrđena je ili proširena nadležnost za postupanje komunalnog redarstva. Djelokrug rada se tijekom vremena znatno proširio te ne obuhvaća isključivo nadzor komunalnog reda, nego i drugih područja, primjerice područja zaštite od buke, zaštite okoliša ili zaštite životinja. Pri tome se ovlasti redara određuju na način da se ti zakoni pozivaju na nove ovlasti, koje nisu bile obuhvaćene samim Zakonom o komunalnom gospodarstvu. Primjera radi, Zakon o zaštiti životinja (“Narodne novine” broj 102/17), u članku 80. stavku 1., među ovlasti ubraja kako komunalni redar može pregledati isprave na temelju kojih može utvrditi identitet stranke i drugih osoba nazočnih nadzoru. Dakle, navedenim zakonom propisana je posve nova ovlast koja nije bila navedena Zakonom o komunalnom gospodarstvu, kao i druga dodatna ovlaštenja, kao što su ulazak u prostore/prostorije u kojima se drže kućni ljubimci, uzimanje izjava stranaka i drugih osoba, prikupljanje dokumentacije ili očitavanje mikročipa. Sličan primjer nalazio se i u Zakonu o građevinskoj inspekciji (“Narodne novine” broj 153/13) koji u članku 43. stavku 2. propisuje kako je komunalni redar u provedbi nadzora ovlašten zatražiti i pregledati isprave (osobna iskaznica, putovnica i slično) na temelju kojih se može utvrditi identitet stranke kao i drugih osoba nazočnih nadzoru.
Prethodno navedene ovlasti do sada nisu bile obuhvaćene Zakonom o komunalnom gospodarstvu, kao osnovnom propisu kojim se uređuju ovlasti redara. Stupanjem na snagu novog Zakona one su usklađene, a što posljedično pridonosi jasnije uređenom pravnom položaju komunalnih redara.
Novi Zakon osigurao je normativne uvjete kako bi se nejasnoće uočene u provedbi razriješile te kako bi se poboljšali uvjeti za provedbu komunalnog reda na području jedinica lokalne samouprave. S tim u vezi, članak 130. Zakona propisuje da će jedinice lokalne samouprave donijeti odluke o komunalnom redu u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu navedenog Zakona. Člankom 104. stavkom 1. Zakona određeno je kako u svrhu uređenja naselja te uspostave i održavanja komunalnog reda u naselju predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o komunalnom redu kojom se propisuje:
✓ uređenje naselja, koje obuhvaća uređenje pročelja, okućnica i dvorišta zgrada u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba u dijelu koji je vidljiv površini javne namjene, te određivanje uvjeta za postavljanje tendi, reklama, plakata, spomen-ploča na građevinama i druge urbane opreme te klimatizacijskih uređaja, dimovodnih, zajedničkih antenskih sustava i drugih uređaja na tim zgradama koji se prema posebnim propisima grade bez građevinske dozvole i glavnog projekta,
✓ način uređenja i korištenja površina javne namjene i zemljišta u vlasništvu jedinice lokalne samouprave za gospodarske i druge svrhe, uključujući i njihovo davanje na privremeno korištenje, građenje građevina koje se prema posebnim propisima grade bez građevinske dozvole i glavnog projekta te održavanje reda na tim površinama,
✓ uvjete korištenja javnih parkirališta, javnih garaža, nerazvrstanih cesta i drugih površina javne namjene za parkiranje vozila,
✓ održavanje čistoće i čuvanje površina javne namjene, uključujući uklanjanje snijega i leda s tih površina.