Muzeji Ivana Meštrovića – Atelijer Meštrović, Matica hrvatska Sisak i Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac Sisak organiziraju predstavljanje Monografije Želimira Janeša iz pera dr.sc. Iva Šimata Banova koje će se održati u utorak 26. studenog u 18 h u Atelijeru Meštrović u Zagrebu (Mletačka 8).

Zagrebačka promocija priređuje se upravo u nekadašnjem Meštrovićevom radnom i životnom prostoru jer je kipar i majstor sitne plastike, Želimir Janeš (Sisak, 12. XII. 1916. – Zagreb, 22. I. 1996.) bio njegov student. Diplomirao je 1941. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Frane Kršinića, a završio je specijalke kod Ivana Meštrovića (1941. – 1942.) i Antuna Augustinčića (1945. – 1946.). Svojem se prvom učitelju Frani Kršiniću vraća postajući suradnikom njegove Majstorske radionice. Do 1960. godine predaje na Školi primijenjene umjetnosti, a od 1961. godine profesor je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Za člana suradnika HAZU izabran je 1977. godine. Izvanrednim članom postaje 1983. godine, a redovitim 1991. godine.

Knjigu će predstaviti autor Ive Šimat Banov, likovni umjetnik Ivica Antolčić, akademik Josip Bratulić, akademik Tonko Maroević, urednice Đurđica Vuković i Alma Trauber i kustosica Atelijera Meštrović Barbara Vujanović.

Kompleksnost i širina opusa koju potpisuje Želimir Janeš, kao i značaj njegovoga imena u povijesti hrvatske, pa i svjetske medalje, izazov je u kojeg se upustio autorski i urednički kolektiv ove knjige autor teksta je Ivan Šimat Banov, tekst biografije i bibliografije potpisuje Ivica Župan, a iza uredničkog tima stoje Đurđica Vuković i Alma Trauber. Većinu reproduciranih radova je fotografirao Boris Cvjetanović.
Janešov opus je predstavljen kroz četiri tematske grupe radova – Medalje, stajačice, taktile – Sisak –Aleja glagoljaša – Drveni reljefi na temu Križnog puta – gdje su njihovo grupiranje i objedinjavanje odredili sami citati Želimira Janeša, upućujući na njegove osobne umjetničke predilekcije.
Umjetnička ostavština Želimira Janeša rasuta je i nikad dostojno objedinjena. Ovom knjigom učinjen je veliki napor kako bi se sabralo, interpretirao i prikazao iznimno bogat i raznorodan opus ovog „tihog čovjeka u središtu“, kako ga je nazvao Ivan Šimat Banov, zaključujući u jednom dijelu svog teksta sljedeće: »Malo je koji umjetnik bio toliko apolitičan, nesnalažljiv u svakodnevici i toliko predan zadaći, neovisno o svim mogućim (društvenim i estetskim) ideologijama. Nježan i ljudski nevin pred naletima grubih uvjerenja i silovitosti, sve je oblagao svojom nježnošću i znatiželjom dokazujući – već toliko puta u povijesti dokazano – da je umjetnost i dobar čovjek nadmoćan svemu.«
O Janešu je knjigu napisao akademik Josip Bratulić još 1992. godine. Osim svoje dubinske posvećenosti medalji i maloj plastici, Janešovo stvaralaštvo težilo je obuhvaćanju različitosti skulptorskih materijala i formi: drvo, emajl, kristal, inkrustacije, reljefi, skulpture većih dimenzija, javni spomenici. Gledajući s tog aspekta, ova publikacija je svojevrstan rezultat potrage za nedovoljno poznatom i prezentiranom umjetničkom ostavštinom Želimira Janeša u jednom određenom vremenskom trenutku, te predstavlja tek jedan mogući uvid u njegov život i djelo.