U Kazalištu 21 danas je svečano proslavljena 50-ta obljetnica Državnog arhiva u Sisku kao samostalne ustanove.
Kako je istaknula njegova ravnateljica Nela Kušanić, danas se slavi pola stoljeća organizirane zaštite pisane građe na ovim prostorima jer Državni arhiv u Sisku obuhvaća područje od Banovine do Slavonije.
– 50 godina jedne ustanove dovoljno je dugo razdoblje za analizu, ali i za zahvalu svima koji su tijekom godina dali svoj doprinos našem radu. Trenutno je u Državnom arhivu pohranjeno 2 200 dužnih metara arhivske građe podijeljenih u 900 cjelina, od 16. stoljeća pa do danas. Arhivsko je gradivo od općeg inetersa, a naši su arhivi riznice podataka i izvori informacija. Novim prostorom omogućeni su nam bolji uvjeti za rad pa često organiziramo manifestacije kojima ukazujemo na sadržajnost gradiva i mogućnosti ma njegova korištenja. Osim toga organiziramo i izložbe, predavanja i znanstvene skupove, pa ne čudi što je broj korisnika unazad 5 godina otkad smo smješteni u novoj zgradi 10 puta veći. Državni arhiv u Sisku je od pionirskih, smjelih pokušaja prerastao u suvremenu arhivsku ustanovu koja uspješno odolijeva svim iskušenjima koje moderno društvo stavlja pred nas – rekla je Kušanić u svom svečanom govoru.
Nova zgrada Državnog arhiva u Sisku otvorena je 2007. godine . Ministarstvo kulture uložilo je u njegovu izgradnju 15 milijuna kuna dok je Grad Sisak darovao zemljište i sudjelovao u troškovima izrade projektne dokumentacije i komunalnih troškova. Arhiv je za svoje arhitektonsko rješenje ubrao brojne pohvale i nagrade, a našao se i među hrvatskim projektima nominiranima za prestižnu europsku nagradu za arhitekturu Mies van der Rohe. Nova je zgrada omogućila adekvatniji rad, ali i približila arhiv građanima.
– Čestitam ovu veliku obljetnicu svim zaposlenicima Državnog arhiva u Sisku. Pola stoljeća je mnogo i za jednog čovjeka, ali i za instituciju. Izgradnjom Državnog arhiva u Sisku dobili smo jedan sjajan objekt, jednu od središnjih točaka urbanističko i arhitektonskog interesa u našem gradu, ali i regiji, pa i Hrvatskoj. Još je puno važnije što je naš Državni arhiv otvorio prostor i po izgledu, po poziciji i svom koloritu jer prepoznaje zahtjeve publike. On nije samo konvencionalano mjesto gdje se sprema baština, već je mjesto određenih kulturnih zbivanja. Postao je ne samo državna, arhivska institucija, već i kulturna institucija – zaključio je gradonačelnik Pintarć.