Iz tiska je izašao novi broj časopisa za književnost, kulturu i znanost Riječi, nakladnika Matice hrvatske Sisak, koji donosi niz zanimljivih književnih i likovnih priloga. Predstavljanje novog broja održat će se u utorak, 16. prosinca s početkom u 18 sati u Matici hrvatskoj Sisak (Rimska 9, Sisak).O časopisu će govoriti urednici Đurđica Vuković i Andrija Tunjić.
Časopis je od naslovnice do skoro posljednjih stranica premrežen fotografijama slika Dimitrija Popovića, podsjećajući na rad ovoga značajnog umjetnika.
Tema broja posvećena je dramskoj književnosti, a počinje esejom Organski glumački proces ili Scenski govor kao sve ono čime glumac govori sa scene Tomislava Rališa i nastavlja s dramskim tekstovima Miroslava Međimurca, Amira Bukvića, Mire Gavrana i Rajka Brundala.
U rubrici jedan autor predstavljen je slikar i pisac Dimitrije Popović kroz esej Marine Tenžere Majstor kista i literature, kroz razgovor Smrt se ne može spoznati (razgovarao Andrija Tunjić), te kroz autorsku prozu Marilyn Monroe, Predosjećaj građanskog rata, Medeja se sprema ubiti svoju djecu, Danaja i Proces kafkinoga preobražaja ili kako se Gregor Samsa pretvorio u insekta.
Prozu u časopisu objavljuju Amir Bukvić, Ivana Šojat – Kuči, Acija Alfirević, Siniša Matasović, Mirjana Mrkela, Josipa Petek i Nataša Nježić.
Rubrika poezija započinje esejom Katje Bakije Pogled na hrvatsko pjesništvo u Mađarskoj, a poeziju objavljuju Ljubica Benović, Sven Adam Ewin – anonimni suvremeni pjesnik koji poeziju objavljuje na internetu, Nataša Nježić, Andrea Pongračić, Josipa Marenić, Nikolina Dolfić, Ida Pavlić, Goran Gatalica, Vinko Drača i Paško Romić Croatovski.
U Stihovnici Siska poeziju objavljuju sudionici istoimenih događanja, koje organizira Matica hrvatska Sisak a traju četiri godine: Jasmina Bosančić, Marija Dejanović, Biserka Rozer, Igor Petrić, Marijana Petrović Mikulić, Mirjana Pejak, Antonija Ugarković i Željko Maljevac.
Marija Lamot osvrće se na knjigu Ivana Hercega Kad će doći Babilon, a Renato Baretić piše o najnovijem ciklusu fotografija Igora Tomljenovića Ruke čije fotografije stavljaju točku na kraj časopisa.
Svakako je za istaknuti, zanimljive eseje Mirne Rudan Lisak naslova Mistični akord Aleksandra Skrjabina kao marioneta Heinricha von Kleista i Biserke Goleš Glasnović Croatia preromanica.