Nedavno je, u izdanju Matice hrvatske Sisak, objavljen prvi ovogodišnji trobroj časopisa za književnost, kulturu i znanost «Riječi». Novi broj iznimno je bogat književnim, umjetničkim i ostalim prilozima. Na oko 250 stranica A4 formata u deset tematskih cjelina vrsni hrvatski književnici, kritičari i prevoditelji donose iznimno zanimljive priloge, što «Riječi» svrstava među najbolje časopise o književnosti, piše Glas Istre.
Prozne uratke potpisuju Alojz Majetić i Daniela Trputec (Svi ćete pisati ovu knjigu), Rade Jurak (Snovi i muhe), Marina Šur Puhlovski (Pokop), Dorta Jagić (Ime bake) i Darija Žilić (Jadrija), a poezijom su zastupljeni Vesna Biga (Tijelo prostora), Marijana Radmilović (Putovanje oko tijela), Žarko Paić (Salon subverzije), Marijo Glavaš (Alisa u zemlji udesa) i Brane Mozetič (Pjesme iz Banalija).
Miloš Đurđević posvetio se kritičkome čitanju jednoga dijela recentne poezije. Pišući o pjesničkoj zbirci Gordane Benić (Svijet bez predmeta) veli da je cijela knjiga »koncipirana oko borhezijanske premise koja govori o tome da je svijet, kakvog uglavnom ne poznajemo, odnosno koji nam neprestano izmiče i nestaje u novim slojevima zapisa i tekstova, načelno hermetičan, pa i nerazumljiv na tragu intuicije o temeljnoj nespoznatljivosti«. Đurđević analizira i djela Olje Savičević Ivančević (Kućna pravila), Franje Nagulova (Tanja), Tomaža Šalamuna (More), Igora Štiksa (Povijest poplave), Milka Valenta (Tihi alati) i Anke Žagar (Stvarnice).
Sanja Jukić usredotočila se na pjesništvo Franje Nagulova, a to čine i Zvonimir Mrkonjić te Nikola Petković. Sam Nagulov prisutan je novim pjesmama.
Irena Lukšić razmatra stanje ruske književnosti danas: »Između različitih krajnosti, novih izazova i sjećanja na dobru staru rusku književnost čitatelji ipak pronalaze dobru literaturu i kvalitetne autore. Što se kritike tiče, to nekoć časno zanimanje u ruskoj je kulturi pred izumiranjem. Mnogi istaknuti kritičari promijenili su profesiju i pretvorili se u uspješne poslovne ljude ili estradne zvijezde, a kritiku u novinama odrađuju slabo obrazovani i nezainteresirani kroničari egzaltiranog jet-seta«. Ruski autori čije priloge nalazimo u ovome broju su Zinaida Linden, Dmitrij Prigov, Oksana Robski, Roman Senčin i Ilja Stogoff.
Pišući o pjesništvu Miroslava Mićanovića, Cvjetko Milanja ističe »osjećajnu, doživljenu i iskustvenu dimenziju samoga lirskoga subjekta«. Eseje potpisuju Biljana Ćućko, Petra Sigur i Anda Bukvić.
U rubrici posvećenoj filozofiji Žarko Paić se osvrće na nove medije.
Slijede rubrike Razgovor, gdje se Marijan Crtalić bavi »Umjetničkom pričom Marka Tadića«. Slikarstvo, u kojoj se Ivica Župan usredotočio na strast za povijesnim rekonstrukcijama; i Kritika, koja sadrži osvrte Alme Trauber, Darije Žilić, Božidara Alajbegovića i Davora Šalata.
Likovne priloge potpisuje Marko Tadić.
Glavni i odgovorni urednik časopisa «Riječi» je književnik Slavko Jendričko.