I tijekom ljetnih mjeseci nastavljeni su radovi na modernizaciji sustava grijanja sa zamjenom energenta (prelazak sa loživog ulja na zemni plin) te zamjena dotrajale stolarije energetski učinkovitijom. Započelo se i s provođenjem novih tipova projekata kao što su povrat topline otpadne vode (rekuperacija) na ŠRC Bazen Sisak i regulacija javne rasvjete u Komunalnoj zoni.
– U projekte energetske učinkovitosti u 2010. godini planira se uložiti oko 2,5 milijuna kuna uz napomenu da se svi projekti, kao i prijašnjih godina, planiraju kandidirati na natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji se očekuje ovih dana, te se očekuje sufinanciranje Fonda  u iznosu od 40 posto, odnosno  milijun kuna.  Provedenim natječajima, zbog povećanog broja ponuditelja postignute su niže cijene od planiranih, te su i na taj način ostvarene znatne uštede u  gradskom proračunu. Ukupne uštede u ovom trenutku,  na godišnjem nivou, iznose oko 1,2 milijuna kuna što je oko 12 posto od ukupnih godišnjih izdvajanja za energiju u Gradu Sisku – pojašnjava pročelnik odjela za zaštitu okoliša, ruralni razvoj i poljoprivredu Anto Rajić.   
Inače, trenutačno se kontinuirano prati potrošnja energenata u objektima u kojima je izvršena    rekonstrukcija sustava grijanja, dovršavaju se radovi na zamjeni stolarije u OŠ 22. lipnja (već je potpisan Ugovor sa FZOEU sufinanciranju projekta u vrijednosti od 280 tisuća kuna), u završnoj fazi su i radovi na zamjeni stolarije u OŠ Galdovo, dovršava se postupak javne nabave za zamjenu stolarije u dječjim vrtićima Ciciban i Tratinčica, a radovi se planiraju dovršiti do jeseni. Dovršen je postupak javne nabave i u tijeku uvođenje izvođača u posao za projekt „povrat topline iz otpadne vode (rekuperacija) na ŠRC Bazen Sisak“.
Izvođači radova uvode se i u postupak zamjene opreme u kotlovnici i prelazak na plin u Zgradi političkih stranaka. U završnoj su fazi radovi na regulaciji javne rasvjete u Komunalnoj zoni.
– Realizacijom navedenih projekata ostvarene su znatne uštede u energiji, novčanim sredstvima te emisijama štetnih plinova u atmosferu. Uštede u novcu po pojedinom projektu variraju te sežu i do 50 posto ovisno o primijenjenoj tehnologiji i specifičnostima pojedinog projekta – zaključuje Rajić.